Gradnju kamenih kuća mogu izvoditi majstori specijalizirani za suhozid i kameno zidanje ili obrtnici s ovlaštenjem za građevinske radove. Postoje dvije glavne tehnike: masivni zid od lomljenog ili rezanog kamena debljine 35–60 cm (s ili bez žbuke) i okvirni sustav gdje je kamen samo ventilirana fasada, a nosiva konstrukcija je beton ili drvo. Izbor kamena ovisi o lokalnoj geologiji: vapnenac (λ ≈ 1,3 W/mK), pješčarjak (λ ≈ 1,1), a za fasadu često kalkarenit (λ ≈ 0,9). Proces uključuje: iskop temelja, postavljanje hidroizolacije, tehniku „suho zidanje“ bez žbuke ili klasično zidanje s vapnenom žbukom, te instalaciju toplinske izolacije (ako je potrebna) iznutra ili izvana. Cilj je postići zrakonepropusnu ljusku (n50 ≤ 2,0 h⁻¹) i λ ≤ 0,30 W/(m·K) uz zadržavanje difuzije pare μ ≥ 0,5 m.
Masivni kameni zid ima veliku toplinsku inerciju – uložite u unutarnju izolaciju s paropropusnom folijom da izbjegnete kondenzaciju i plesan.
Povezano pretraživanje: suhozidni kamen zid, ventilirana fasada kamen, unutarnja izolacija kameni zid
Proces započinje izborom kamena: lokalni vapnenac je jeftiniji, a kalkarenit ili pješčarjak bolje izolira. Kamen se lomi ili reže na dimenzije 20–30 cm visine i 15–25 cm dubine. Temelj mora biti izlijevan do minimum 80 cm ispod razine mraza, s hidroizolacijom (bitumenska folija 2 mm) i početnom letvom od tvrdog kamena (npr. aplit) koji ne upija vodu. Prvi red se postavlja na malter M10 s dodatkom vapna za elastičnost; svaki sljedeći red vezujete žicom ili klinovima od nehrđajućeg čelika. Debljina zida određuje se proračunom, ali je minimum 35 cm za nosivost i toplinsku inerciju. Ako se zid ne žbuka, koristi se tehnika „suhozidnog zidanja“: kameni blokovi se slažu bez maltera, a spojevi ispune se kamenom mrvicom i polijevaju tekucim vapnenim mlazom. Unutarnja strana zida ovija se paropropusnom folijom (μ ≤ 0,5 m), a između letvi postavlja se mineralna vuna debljine 8–12 cm (λ ≤ 0,036 W/mK). Nakon sušenja (min. 6 mjeseci) postavlja se OSB 15 mm ili gips-kartonska ploča 12,5 mm. Vanjska strana može ostati suho zidana ili se žbuka vapnenim malterom debljine 2–3 cm i boja silikatna. Ako se želi dodatna toplinska zaštita, postavlja se ventilirana fasada s 6 cm XPS-a i zračnim kanalom 4 cm, te kamena obloga na letvicama. Završava se postavljanje stolarije, rolnica, kapaka i detalja dilatacija. Kuća se zatvara blower-door testom – cilj je n50 ≤ 2,0 h⁻¹.
Najčešća greška je zanemariti sušenje zidova prije ličenja – ako se gips postavi dok je zid vlažan (> 5 %), pojavit će se plesan i odlaganje boje. Ugovorom definirajte da se unutarnje ličenje može početi tek nakon 6 mjeseci ili nakon mjerenja vlage (< 3 %). Provjerite da li su u cijeni uključeni i detalji termičkih mostova (prozori, balkon) – bez prekida sloja izolacije gubite 15 % energije. Zatražite da se kamen nabavlja iz istog kamenoloma – različite šarže mogu imati različitu boju i λ-vrijednost. Izbjegavajte zidanje u kiši bez pokrivanja – kamen upija vodu i kasnije oslobađa paru kroz žbuku, što stvara mrlje.
Ako izvođač nema vlastiti mjerač vlage i blower-door – potražite drugog; bez mjerenja nećete dobiti potvrdu da kuća zadovoljava energetske zahtjeve.
Cijena iznosi 1.100–1.400 EUR/m² za masivni zid i unutarnju izolaciju, što ukupno iznosi 165.000–210.000 EUR; ventilirana fasada dodaje 10–15 %.
Suhozid se slaže bez maltera, spojevi se sipaju vapnom – brže je i jeftinije, ali zahtijeva veću preciznost; klasično zidanje daje čvršći zid i bolju zvučnu izolaciju.
Nakon što zidovi dosegnu vlažnost < 3 % i završi se blower-door test – obično 6–8 mjeseci nakon zidanja; inače se parket može izvijati.
U okviru jamstva (obično 5 godina) izvođač mora sanirati pukotine mikro-cementom i ponovno žbukati – zadržite ostatak žbuke iste šarže.
Gradnja kamenih kuća tko sudjeluje, što dobivate i kako teče proces. Savjeti, kontrolna lista i FAQ za bezbrižniju gradnju, uz okvir cijena i trajanje.
Pronađite graditelja