Čišćenje solarnih panela podrazumeva uklanjanje prašine, polena, smoga, ptičjeg izmeta i drugih nečistoća koje se vremenom nakupljaju na staklenoj površini. Iako kiša ponekad delimično spere prljavštinu, tragovi i lepljive naslage često ostaju i smanjuju količinu svetlosti koja dopire do ćelija.
Najveći uticaj na efikasnost obično imaju naslage koje se zadržavaju duže vreme, kao i lokalna prljavština (npr. paneli blizu drveća, puteva ili industrijskih zona).
Proces obično uključuje pregled panela i procenu tipa prljavštine, zatim čišćenje vodom i mekim alatima koji ne oštećuju površinu. Posebno se obraća pažnja na naslage ptičjeg izmeta i rubove panela gde se prljavština zadržava.
Nakon čišćenja, može se uporediti proizvodnja pre i posle (ako postoji monitoring), kako bi se videlo da li je došlo do poboljšanja.
Najvažnije je bezbedno pristupiti panelima (posebno na krovu) i izbeći oštećenje stakla ili okvira. Čišćenje u vreme visokih temperatura može dovesti do isparavanja i fleka, a hladna voda na vrelim panelima može izazvati termički šok.
Ako su paneli pod garancijom, korisno je proveriti preporuke proizvođača za održavanje i dozvoljena sredstva.
Ako se primećuje pad proizvodnje u periodima bez promena vremena, čišćenje može biti jedan od prvih koraka. U zonama sa mnogo prašine ili polena, korisno je planirati čišćenje 1–2 puta godišnje.
Posebno obratite pažnju na panele ispod drveća i blizu izvora prašine, jer se na njima prljavština najbrže nakuplja.
Ne uvek. Kiša može ukloniti deo prašine, ali često ostaju tragovi i lepljive naslage.
Ujutru ili predveče, kada paneli nisu pregrejani i kada se voda ne isparava brzo.
Ptičji izmet, masne naslage, fina prašina i dugotrajna prljavština na delu panela.